Kako pamćenje funkcionira? Kako pomoći našem pamćenju?

Naše pamćenje je nešto što se neprestano mijenja tijekom našeg života. Ponekad spominjemo “neuroplastičnost mozga” da bismo ukupno opisali sposobnost našeg mozga da se mijenja i regenerira, ostajući uglavnom zdrav unatoč usponom i padovima, ali s godinama i vremenom pamćenje polako opada.

Ali čak i ako se pamćenje polako smanjuje, postoji više načina da ga zabavimo (dugoročno pamćenje za “staru uspomenu” od prije 10 godina ili kratkoročno pamćenje kad pokušavamo zapamtiti stvari od prije 5 minuta). Oba su važna, ali ovise o našem raspoloženju, samopouzdanju ili stresu.

Ponekad kažemo da zaboravljanje stvari također pomaže smanjiti stres i doprinijeti povećanju sreće. Obje radnje (sjećanje na stvari) i (zaboravljanje stvari) su važne. Usput, znate li da u zaštiti podataka postoji i “pravo na zaborav“? To je vrlo važno pravo i može se suprotstaviti “dužnosti pamćenja“, kako kažemo u povijesti.

Nešto važno u vezi s pamćenjem jest da ono radi na principu “asocijacije” i može se usporediti s “mišićem“: što ga više koristite, to ćete se više stvari sjećati. Postoji izreka “Koristi ga ili izgubi” i pamćenje također radi na taj način; kao mišić, moramo ga povremeno koristiti, inače se smanjuje i postaje teško koristiti, baš kao i drugi mišići.

Postoje jednostavne vježbe koje možemo raditi za poboljšanje pamćenja, bez ikakvog napora, samo usvajanjem novih navika:

• Prva ideja koju svi možemo lako primijeniti kako bismo radili na našem pamćenju i čuvali stare uspomene, kao što reper "Disiz La Peste" objašnjava u svojoj pjesmi "Je les guarde": "Le passee comme un petit musee, je m'y promene pour me faire du bien, je les guardes, je les guardes, je les guardes, mes souvenirs sont des pages sur les toiles" ("Prošlost je poput malog muzeja, šetam kroz nju da mi bude dobro, čuvam ih, čuvam ih, čuvam ih, moji su uspomeni stranice na platnima" Čuvam ih, čuvam ih, čuvam ih; moje su uspomene stranice na platnima."). Čuvanje starih fotografija i povremeno njihovo gledanje pomaže održati pamćenje bez napora, a također je lijep način da ostanemo u kontaktu s prijateljima i obitelji te pruža ugodan, topao osjećaj kad ih pregledamo.
• Nešto što je također predložio matematičar Cédric Villani (dobitnik Fieldsove medalje) u svojoj autobiografskoj knjizi Rođenje teorema: matematička avantura (2015). Svake večeri prije kraja dana ležimo na pod u joga položaju "Savasana" ("Položaj odmora") i pokušavamo se opustiti nekoliko minuta uz neke male vježbe disanja ili bilo što opuštajuće te se prisjetiti svih trenutaka dana jedan po jedan, kronološki. Kao da pregledavamo svoj dan, a na kraju tjedna možemo pokušati prisjetiti se svih događaja koji su se dogodili.

• Rad sjećanja putem asocijacija: ako zaboravimo stvari, jednostavno ponovno ulazak u istu situaciju i izvođenje istih radnji pomaže mozgu i sjećanju da se lakše prisjete.
• Također, ako smo nešto potpuno zaboravili, način da se sjetimo jest korištenje asocijacija – pokušaj da se prisjetimo nečega što je povezano s onim što smo zaboravili pomaže da se sjećanje lakše vrati.
• Ponekad, ako želimo nešto zapamtiti i imamo poteškoća, najbolje je ne inzistirati previše… jednostavno prestanemo razmišljati o tome, a nakon deset minuta ponovno razmišljanje o tome također može pomoći da se sjetimo.
• Ponekad imamo priliku upoznati člana obitelji ili prijatelja koji nas, kad ga sretnemo, podsjeti na prethodne razgovore ili situacije. To pomaže grupnom pamćenju jer više osoba može podsjetiti na nešto, doprinoseći uspomenama svih i dodajući ono što je zaboravljeno. Razgovor o tim osobama pomaže u prisjećanju.
• Vođenje zdravog načina života, izbjegavanje stresa, prakticiranje mindfulnessa, zdrava prehrana, kvalitetan san i dobra hidratacija također znatno pomažu pamćenju (poveznica)

Nešto što također treba znati o memoriji jest da što smo sigurniji, to memorija bolje radi.

Nemojte oklijevati razgovarati sa svojim liječnicima o bilo kakvim problemima s pamćenjem; njihov je posao biti uz vas u tome. Ne brinite objasniti svoje probleme ili zabrinutosti. Također možete pronaći grupe ljudi i dobrotvorne organizacije koje pomažu naučiti tehnike za poticanje pamćenja i igranje s njim.

Molim te, nemoj se previše brinuti ako zaboraviš stvari; to je također nešto što radimo kako bismo izbjegli previše stresa, kao što smo spomenuli. Ponekad zaboravljamo češće stvari, ovisno o našem raspoloženju.

Naše pamćenje je selektivno, ali ne bismo trebali previše brinuti. Zbog neuroplastičnosti mozga, u svakom slučaju imajte povjerenja u sebe i svoje pamćenje. Gledajte stare fotografije i stare suvenire – to je prilično dobar način da potaknete pamćenje.

Čuvanje starih fotografija i povremeno njihovo pregledavanje izvrstan je način da se podsjetite i održite pamćenje.