Kako možemo zaštititi naše lične podatke kao građani?

Računari i digitalni život su se značajno razvili tokom vremena. Sa izumom interneta i društvenih mreža, naši online odnosi su zauzeli sve centralnije mjesto u našem svakodnevnom životu.

Korištenje društvenih mreža kontinuirano je mijenjalo naše navike i način na koji se ponašamo.

Oko 2010. godine zajednice otvorenog koda i Linuxa počele su upozoravati ljude na opasnosti prikupljanja privatnih podataka od strane “GAFA” — skraćenice koja se odnosi na najveće tehnološke kompanije: Google, Amazon, Facebook i Apple.

Oko 2015. godine Evropska komisija je uvela novu pravnu politiku pod nazivom GDPR (“RGPD” na francuskom), što znači Opća uredba o zaštiti podataka.

Ova politika je pomogla podići svijest o važnosti privatnosti podataka. Koncept je trebalo neko vrijeme da se u potpunosti shvati jer smo svi dijelili podatke ne shvatajući njegove implikacije.

Shvatili smo da ako kompanija prikuplja privatne podatke s naših profila, imamo pravo birati šta dijelimo — sigurnosni koncept koji je postao sve važniji u informacionim tehnologijama.

Privatnost podataka i lične informacije su od suštinskog značaja za svakoga. One su dio našeg identiteta.

Zaštita našeg identiteta je, zapravo, zaštita od potencijalnih rizika. Pomaže nam da shvatimo da postoji neka vrsta mentalne ili virtualne granice. To može zvučati kao ograničenje, ali u stvarnosti prepoznavanje te granice pomaže nam više nego što nas sputava.

Kao što ponekad kažemo na francuskom: “Reculer pour mieux sauter” — što se otprilike prevodi kao “povuci se unazad da bi bolje skočio”. Iako engleski možda nema tačan ekvivalent, ideja je slična “odgoditi da bi se bolje obavilo” ili “uzeti stratešku pauzu“.

(Kao što nas drugi linkovi na ovoj stranici mogu podsjetiti), moramo ponovo naučiti kako dijeliti ne samo svoje privatne informacije, već i informacije drugih – s poštovanjem prema sebi i prema drugima.

Povratak našem unutrašnjem ja također nam pomaže stvoriti bolje ‘zajedništvo’.

Porast GAFA-e i njihove prakse prikupljanja podataka—bilo dobrovoljno ili nedobrovoljno—privukli su pažnju IT naučnika, koji su sada potaknuti da preispitaju i dovedu u pitanje:

• Šta radimo?
• Kako to radimo?

Zajednica otvorenog koda, koja često predvodi etičke rasprave u računarstvu, podigla je svijest o tome kako koristimo lične podatke u kontekstu informacione tehnologije (I.T.) — doslovno, tehnologije dijeljenja informacija.

Ovo nas potiče da budemo pažljiviji u vezi s tim koje informacije dijelimo i kako ih dijelimo.

Također zapamtite:
Ako se jednog dana bez pristanka objave lični podaci o vama — i to prouzrokuje štetu, narušavanje dostojanstva ili sadrži lažan sadržaj — vi imate prava.

Kao što ponekad kažemo: “Drugi svijet je moguć.” Ništa nije konačno.

Imate pravo djelovati. Ako su informacije ukradene, zloupotrijebljene ili objavljene bez vaše saglasnosti, imate pravo da ih povratite i uklonite, u skladu s pravdom i ljudskim pravima.

Sve se može provjeriti i istražiti. Sve što trebate učiniti je kontaktirati nadležno javno tijelo u zemlji ili mjestu gdje su pronađene vaše privatne informacije. Također se možete obratiti:

• Policija
• Savjetovanje za građane
• Web stranice za pravne savjete kao što je "Which? Legal"
• Svaka advokatska kancelarija navedena na web stranici Advokatske komore

Možda se čini teško djelovati. Ponekad se možemo osjećati očajno. Ali svaki mali korak je važan. To su tvoji lični podaci.

Zaštita vaših podataka također pomaže u zaštiti drugih.

Vaši lični podaci su vrijedni.
Imate pravo djelovati kao građanin — u odbrani svojih ljudskih prava i dostojanstva.